Drugi svjetski rat

Sovjetski vojnici tijekom opsade Staljingrada 1943. g.  (Foto: RIA Novosti, arhiv)

Drugi svjetski rat naziv je za globalni sukob sredinom 20. stoljeća u kojem je sudjelovala većina svjetskih zemalja, uključujući sve svjetske supersile. Riječ je o najvećem i najkrvavijem sukobu u kojem je izgubilo živote između 70 i 85 milijuna ljudi, najvećim dijelom civila na prostoru tadašnjeg Sovjetskog saveza i Kine. Drugi svjetski rat uključivao je masakre, genocid, Holokaust, strateško bombardiranje te jedinu upotrebu nuklearnog oružja.

Sukob je direktno uključivao preko 100 milijuna ljudi u više od 30 zemalja podijeljenih u dva velika vojna saveza: Sile Osovine predvođene nacističkom Njemačkom, Italijom i Japanom te Saveznike s Velikom Britanijom, Francuskom, Sjedinjenim Američkim državama  i Sovjetskim Savezom na čelu. Iako je službeno započeo napadom Njemačke na Poljsku 01. rujna 1939. godine te objavom rata Njemačkoj od strane Velike Britanije i Francuske dva dana poslije, ratni sukob već je neko vrijeme bio neizbježan. Pobjedom fašista i Benita Mussolinija u Italiji sredinom 20tih godina te usponom Adolfa Hitlera i nacista u Njemačkoj početkom 30tih godina obje države tražile su načine za teritorijalnu ekspanziju i promjenu političke karte u Europi nastale nakon Prvog svjetskog rata. Japan i Kina bili su u ratu od 1937. godine. Njemačka je prvo legalnim putem vratila pokrajinu Saarsku, a potom pripojila Porajnje i pokrajinu Sudete. Uslijedilo je pripojenje Austrije (njem. anschluss) 1938. godine te pripajanja ostatka Čehoslovačke i dijelova Litve. Sklopivši pakt o nenapadanju sa Sovjetskim Savezom i dogovor oko podjele Poljske u ljeto 1939. godine, Hitler i Njemačka bili su spremni za rat u Europi.

Poljska je kapitulirala do kraja rujna i podijeljena je između Njemačke i Sovjetskog Saveza. Do kraja godine Sovjetski Savez je napao Finsku te je prisilio baltičke zemlje na potpisivanje saveza, da bi ih anektirao nekoliko mjeseci poslije, zajedno s dijelovima Rumunjske. U proljeće 1940. godine Njemačka je napala Dansku i Norvešku, prva se predala u roku od nekoliko sati. U svibnju je napadnuta Francuska, preko Belgije, Luksemburga i Nizozemske. Pariz je pao 14. lipnja 1940. godine, a Francuska je osam dana kasnije zatražila primirje te je zemlja podijeljena u njemačke i talijanske okupacijske zone i u službeno neutralnu „Višijevsku republiku“, Hitlerovu marionetsku državu. U srpnju je započela i „Bitka za Britaniju“, serija zračnih napada s ciljem uništenja britanskih vojnih i ekonomskih snaga prije same invazije otočja. Za isto vrijeme Italija je okupirala Maltu i napala Grčku. U rujnu 1940. godine Njemačka, Italija i Japan potpisale su Trojni pakt formalno stvarajući Sile Osovine, kojem se u studenom pridružila Mađarska, Slovačka i Rumunjska te formalno Jugoslavija, koju su Sile Osovine okupirale nedugo kasnije.

U strahu od mogućeg saveza Velike Britanije i Sovjeta Hitler je pozvao Staljina da potpiše Trojni pakt. Kada su Sovjeti zatražili velike dijelove europskog teritorija pod okupacijom Osovine, Hitler je počeo pripremati invaziju koja je započela u ljeto 1941. godine. Cilj Hitlerovog napada bio je potisnuti Sovjete na područje Azije, eliminirati ih kao vojnu velesilu, uništiti komunizam te osloboditi veliku rusku ravnicu za naseljavanje arijevskoj rasi. Iako su Sile Osovine strelovito napredovale u unutrašnjost Rusije, nisu uspjeli zauzeti Moskvu i Lenjingrad (Sankt Peterburg) i slomiti sovjetske snage koje su se uspjele regrupirati. Blietzkrig u Rusiji pretvorio se  u dugi, iscrpljujući sukob što je išlo u korist Sovjetima, dok je Hitler morao preraspodijeliti snage na dva europska fronta.

Iako su početkom rata Sjedinjene Američke Države dočekale kao neutralna strana u sukobu, odnosi s imperijalističkim Japanom bili su sve lošiji. Koordiniranim japanskim napadima na američku flotu u Pearl Harbouru na Havajima te na Filipinima, invazijom na Tajland i Malajski poluotok te napadom na Hong Kong u prosincu 1941. godine SAD je uvučen u rat na strani Saveznika.

Početkom 1942. godine Velika četvorka – SAD, SSSR, Kina i Velika Britanija i 22 manje države potpisale su sporazum o zajedničkom djelovanju u svrhu bezuvjetnog poraza Njemačke i njezinih saveznika te je dogovoren plan ratnih djelovanja. Prvi cilj bio je izbaciti Sile Osovine s okupiranih područja u Africi te stvaranje preduvjeta za veliku invaziju na okupiranu Francusku. Tijekom 1942. došlo je do zaustavljanja napredovanja Osovine na svim bojištima, da bi 1943. godine Saveznici počeli potiskivati Njemačku i njene saveznika. Japanska prevlast na Pacifiku zaustavljena je bitkom kod otočja Midway u ljeto 1942. godine, Nijemci u Rusiji nisu uspjeli zauzeti Staljingrad (Vladivostok) i pretrpjeli su 1943. teške gubitke, dok je bitka kod El-Alameina u Egiptu 1942. okrenula tijek rata u Africi, odakle su se Sile Osovine povukle sredinom 1943. godine. Iste godine SAD je započeo s teškim bombardiranjima Njemačke, a u rujnu su se Saveznici iskrcali u Italiji koja je nedugo zatim kapitulirala.

Do planirane invazije Francuske došlo je godinu kasnije, 22. lipnja 1944. godine zajedničkim iskrcavanjem Savezničkih snaga u Normandiji. Istog dana Sovjeti su pokrenuli veliku ofenzivu na Istočnom bojištu, na kraju potiskujući Nijemce izvan zapadne Ukrajine i istočne Poljske. U rujnu Nijemci su se povukli iz Jugoslavije, Grčke i Albanije pred Crvenom armijom. SAD je nastavio potiskivati Japan na Pacifiku i do ljeta 1944. zauzeo je dovoljno udaljene otoke za pokretanje zračnih napada na samo otočje.

U veljači Saveznici su ušli u Njemačku, napredujući s istoka i zapada te iz Italije. Američke i Sovjetske snage susrele su se 25. travnja na rijeci Elbi, dok je sam Berlin zauzet nekoliko dana kasnije. Talijanski duce, Benito Musoolini  ubijen je od strane talijanskih partizana, dok je Fürer počinio samoubojstvo dva dana kasnije, 30. travnja 1944 godine. Totalna, bezuvjetna predaja Snaga Osovine potpisana je 08. svibnja 1945. godine, čime je završio Drugi svjetski rat u Europi. Japan je odbio potpisati predaju, vjerujući da može pregovarati za bolje uvjete, što je natjeralo SAD da u kolovozu baci dvije atomske bombe, na Hirošimu i  Nagasaki. Japan se predao tjedan dana kasnije, 15. kolovoza. Sama predaja potpisana je 02. rujna 1945. g. što označuje i službeni kraj najkrvavijeg sukoba u povijesti čovječanstva.

Drugi svjetski rat izmijenio je političku i socijalnu sliku na globalnoj razini. Njegove posljedicu na ekonomiju zaraćenih zemalja bile su dalekosežne. Da bi se spriječili daljnji sukobi sličnih razmjera osnovani su Ujedinjeni narodi, nasljednik nekadašnje Lige naroda. Iako tijekom rata na istoj strani, SAD i SSSR su ubrzo pokrenuli utrku u međusobnom naoružavanju i prijetnjama što je dovelo do skoro pola stoljeća dugog Hladnog rata. Europa, najteže pogođena ratom i ratnim razaranjima, s potpuno uništenim gospodarstvom, okrenula se oporavku i jačem političkom povezivanju kao jednom od načina sprečavanja budućih ratova na svom teritoriju. Osim političkih i ekonomskih posljedica, Drugi svjetski rat donio je i dotad neviđene strahote i zločine protiv čovječnosti, u vidu genocida provedenog od strane nacističkog režima u Europi, neviđeno stradanje civila tijekom bombardiranja ne-vojnih ciljeva, koncentracijske logore, upotrebu nuklearnog oružja, ali i prvo suđenje za ratne zločine neposredno nakon rata.